Vrlo zaniljive su činjenice da su Arapi (arapsko-islamska civilizacija) iz Maroka boravili na teritoriji današnje Španije oko 7 vijekova. Iza sebe su ostavili mnogo kulturnog nasljeđa, prelijepe arhitekture, mozaike, itd., koje Španci dan danas čuvaju i održavaju. Ono sto želim da naglasim je da su tadašnji Arapi cijenili istoriju i nasljeđe koje su zatekli, a kada su otišli, katolici su to nasljeđe cijenili i nastavili sa razvojem teritorije. U 2016. godini Španija je najposjećenija zemlja po broju dolazaka, većinom zahvaljujući svojoj kulturi. Najveći uticaj arapsko-islamska civilizacija ostavila je u Andaluziji, a neke od najistaknutijih znamenitosti su Džamija-katedrala u Kordobi i Alhambra u Granadi.
Balkan je pretrpio veću stetu dolaskom Otomanskog carstva, porušena je značajna kulturno-istorijska baština, a manje-više isto se dogodilo sa građevinama stvaranim za vrijeme njihove vladavine, a nakon njihovog odlaska. Na žalost su ta rušenja ostavila tragove, mogli smo danas imati više, ali, to nije naš slucaj. Ipak, znamenitosti koje su ostale od svih naših predaka i koje danas imamo su unikatne. Očuvanjem kulturne baštine i održivim razvojem naš se nivo turizma može podići na znatno viši nivo od sadašnjeg.
Dolazim do ključne stvari, to je da živimo interno razaranje; s jedne strane nestanak muzejskih predmeta, a sa druge crpljenje prihoda od kulturnog turizma a da se pritom ne ulaže u revitalizaciju znamenitosti. Nameću se pitanja:
1. Je li pohlepa nadmašila sve istorijske ratove? i
2. Do kojeg stepena treba da živimo samouništenje sopstvene kulture?
Neobrazovanje i nesavjesnost su opasne kad zavladaju.
Od istorije treba da učimo na dobrim primjerima i da ih primjenjujemo, a ne lošim da se vodimo. Od Španije mozemo dosta da naučimo kako iz istorijskog razvoja tako i iz modernog razvoja, prateći njihove dokazano dobre primjere.
Mislimo danas za sjutra.
Hvala na čitanju.
Нема коментара:
Постави коментар