Autentičnost u svrsi održivog turizma

Gubitak autentičnosti zarad zarade pojedinca ili grupe ljudi govori o nesvijesti i pohlepi. Može li se pohlepa ikad namiriti, zaboga?

Živim u Crnoj Gori, zemlji sa prekrasnim predjelima i divnim plavim morem. To je ono što je najviše krasi, ono što uzima dah svima koji je posjete uz poziv da se vrate. Miris našeg mora prija i opija. Oćemo li dozvoliti da ga uguši otpad, otpadne vode ili životinje uginule od istog? Na tom smo putu. Brutalno? Da, veoma!

To što neko svijet doživljava kroz `još i još` ne znači da ga treba puštit jer on ne razmišlja ni o sebi ni o potomcima.
Ovaj svijet pripada svima nama. Ako se svjesni svijet bori za opstanak ljudske, životinjske i biljne vrste, da li to znači da su nesvjesko i pohlepko iznad toga? Njima to ne treba? Kako da ne!

Stvaranje nečeg novog nije uvijek dobro. Izgradnja višespratnice tik uz more u malom gradu, potpun je promašaj za gradić, a finansijski pogodak za pojedinca (i uključene strane). Je li Budva imala ikad plan gradnje ili se gradi kako je kome volja?

Nekoliko izgrađenih višespratnica prikaz su onog o čemu pišem. I ne želim da ih bude još.

Želim da opštinski i državni sistem ojačaju, da se zaštite priobalje i parkovi, da se napravi plan gradnje sa standardom izgradnje u duhu grada (a ne u duhu drugog grada). Autentičnost prije svega!

Hvala na čitanju.

U vezi sa   http://qualitybymarija.blogspot.com/2014/01/kvalitet-u-svrsi-odrzivog-razvoja.html

Povreda na radu

Brzo, hitno i lup! ... Slomljen palac i eto me s gipsom.

Da li je to moja nepažnja, neproprisno odlaganje mašine nakon upotrebe, nešto treće ili kombinacija navedenih, šta god, moja noga je u gipsu. Moglo je biti gore, strašnije, ali ipak nije.

Greška?

Svakako da mašinu treba duplo provjeravati prilikom odlaganja.
Moglo se desiti svakom, ali nije moralo.
Posebno je neprijatno kada se desi zbog dijela posla koji nije u tvom zaduženju, i kada, odjednom, niko nije odgovoran.

Postavljanje nekog sistema, uspostavljanje standarda prosto podrazumijeva greške jer se tako i može postaviti, unapređivati.

Zaposleni su najvažniji resurs svake firme, odnosno organizacije. Stoga je vrlo važno kako se fizički i psihički osjećamo pri obavljanju svog posla, jer rad može imati pozitivan ali i negativan uticaj na naše zdravlje. Ukoliko osoba obavlja posao koji ga čini srećnim i u kojem vidi ostvarenje svojeg opredjeljenja, a uz to nije izložena škodljivim uticajima, opasnosti, osoba ostaje zdrava ili joj se zdravlje poboljšava.

Razlozi zbog kojih organizacije pridaju veliku važnost zdravlju i sigurnosti na radu su zakonodavni, etički, ekonomski razlozi, zadovoljstvo zaposlenih kao i ugled organizacije.

Savremene organizacije znaju koliko je, u svakom smislu, jeftinije djelovati preventivno nego korektivno.

Baš iz tih razloga, Internacionalna Organizacija za Standardizaciju (ISO) je osmislila Standard OHSAS 18001 koji definiše zahtjeve sistem menadžmenta zdravljem i bezbjednosti na radu.


Više na:
http://www.eurostandard.rs/ohsas-18001-sistem-menadzmenta-zastitom-zdravlja-i-bezbednoscu-na-radu/



Do čitanja.

Standardi i ISO organizacija

Standard nastaje kao rezultat iskustava iz prakse. To znači da se jedan proces obavljao i unapređivao zahvaljujući greškama koje su ljudi pravili. Na greške su obratili pažnju i tako ih izbjegavali. Nastavili su da obavljaju svoj proces i dalje su se dešavale greške ili propusti samo drugačije, a onda se i na njima radilo, i tako je došlo do usavršenog načina obavljanja posla. Tako je standard rezultat iskustava iz prakse. Došlo se do najboljeg načina obavljanja procesa, ali tu nije kraj. Na tome se radi i konstantno se usavršava. Uzmi bilo koji proces vezan za posao koji radiš i sjeti se koliko si puta napravio grešku i ispravio je, ne ponavljajući istu, dok nisi došao do obavljanja posla bez ponavljanja istih grešaka. Greške nisu ništa loše, šta više, one pomažu jer ukažu da negdje nešto usporava proces rada.

International Organization for Standardization (ISO) - Međunarodna Organizacija za Standarde je nezavisna, nevladina organizacija sa centralom u Ženevi, u Švajcarskoj. Razvija se od 1947. godine i broji više od 19 500 objavljenih međunarodnih standarda, koji pokrivaju skoro sve aspekte tehnologije i poslovanja. ISO međunarodni standardi utiču na sve aspekte naših života, od bezbjednosti hrane do kompjutera, od poljoprivrede do zdravstvene zaštite. 

" Živimo u čudesnom svijetu punom nevjerovatnih šansi i beskrajnih mogućnosti. Mjestu koje može biti i vrlo složeno ali neodoljivo. Kada stvari ne funkcionišu kako bi trebalo to često znači da se ne radi po standardima. Kada se radi po ISO standardima, život je bogatiji.
ISO standardi pomažu čineći svijet bezbjednijim, čistijim i efikasnijim mjestom; od bezbjednosti hrane do računara, od zdravstvene zaštite do novih tehnologija. Postoji mnogo izazova sa kojima se suočavaju životna okolina, ekonomija i društvo. 
ISO može da napravi pozitivnu razliku u našim životima, koristeći bogatstvo međunarodnog iskustva i mudrosti. U današnjem svijetu čestih promjena ISO standardi pomažu podsticaj rasta, otvaranju ka globalnom tržištu, pravljennju pravednije trgovine, uključujući i zemlje u razvoju.
ISO standardi pomažu u rješavanju globalnih izazova kao što su klimatske promjene, bezbjednost na putevima, energije i društvene odgovornosti. ISO standardi dodiruju skoro svaki segment našeg života, sve što radimo, držeći nas povezanim, da nam je zanimljivo, čineći nas produktivnijim, kreativnijim, dijeleći ideje, promovišući inovacije, držeći nas bezbjednima i zdravima. ISO je najveći svjetski programer dobrovoljnih međunarodnih standarda sa preko 18 000 standarda za skoro svaki aspekt tehnologije i poslovanja.
Za preko 60 godina, Sertifikaciona tijela u 163 zemlje, rade u partnerstvu širom svijeta.
ISO gradi povjerenje za danas, za sjutra i za budućnost. "

Više na  http://www.iso.org/iso/home.html


Lijep pozdrav.

Mislim kvalitetno

Ovaj post ću započeti s nekoliko definicija....... ili ipak neću. :)  

Ovim postom nastavljam evoluciju kvaliteta, kako kod mene tako i kod tebe. Evolucija kvaliteta je spora i kontinualna promjena, primjenjiva u svim sferama života; porodica, prijatelji, posao, hobi i u svim onim stvarima koje volimo i zavolimo.

Evolicuja kvaliteta kreće od naših misli, razmišljanja. Ako razmišljam negativno onda ne ulazim u proces evolucije kvaliteta, ako razmišljam pozitivno onda sam ušla u proces evolucije kvaliteta i pišem ovaj blog, moj internet dnevnik o Kvalitetu. Kako bi bilo da pišem post "Mislim kvalitetno" s negativnim pogledom na ljude, posao, svijet uopšte? Bilo bi besmisleno i smiješno.

Kada smo rođeni nismo gledali negativno na svijet, već smo rođeni zdravi i to je naše prirodno stanje koje treba da održimo. Negativne misli pune ljubomore, brige, straha, zavisti su nametnute spolja i ne treba da ih zadržavamo već odbacujemo pozitivnim mislima. Čim osjetim strah, bijes i druge razorne misli, odmah pozitivnom tvrdnjom krećem u protivnapad. To je borba koju vodim i raduje me što sam sve češće pobjednik. Tada je sve ljepše, što i sam znaš. 
Ne treba da ignorišemo kada ne razmišljamo pozitivno, već da se posvetimo svojim mislima i riješimo se razornih, nametnutih misli, jer su pozitivne misli jedine prirodne i istinite.

Pozitivne misli su kvalitetne misli uma koji brže napreduje i razvija se. Kvalitetan um voli ljude, voli posao koji radi, voli razgovor sa ljudima drugačijeg razmišljanja, voli da uči, kvalitetan um želi i vjeruje u dobro.

* * *

Koliko si zadovoljan poslom koji radiš? Koliko si mu posvećen? Da li ponavljaš greške? Da li si do sada napravio proces po kojem odrađuješ posao? 
Npr. ukoliko posao obavljaš za stolom, prvo ga pripremiš, odnosno otkloniš stvari koje bi te ometale u radu. Ne gledaš ko ti je "lajkovao" status na Facebooku, ne gledaš seriju, ne razmišljaš o događajima iz prošlosti, jer te sve to odvlači od tvog posla koji čeka, a ti i dalje gubiš vrijeme ne radići ga. Ako je to posao koji voliš onda dopusti svom umu da ga radi, unapređuje, razvija.

Što se samog obavljanja posla tiče, firme danas sve više rade po međunarodnim standardima primjenjivim u svim vrstama odganizacija. 
To što kontrolišemo naše misli i upravljamo njima, odbijamo negativna razmišljanja pozitivnim, obogaćujemo naš um lijepim, novim stvarima je stalan proces. Ljudi iz nauke i prakse su takve misli primijenili u obavljanju i upravljanju posla. Tako je nastala organizacija nazvana International Organization for Standardization (ISO) koja svojim standardima vodi ka sigurnim i pouzdanim proizvodima i uslugama, višeg kvaliteta. 




Odluka je na tebi.

Nadam se da te podstičem na dobre, prijatne misli.


Lijep pozdrav.



-
ISO http://www.iso.org/iso/home/standards.htm
Vedre misli http://www.dumblittleman.com/2014/02/how-safe-are-you-from-your-thoughts.html?utm_source=dlvr.it&utm_medium=facebook
Produktivnost http://www.dumblittleman.com/2014/02/the-number-one-reason-youre-not-as.html

Kupujem kvalitetno

Kada se stvori potreba za nekim proizvodom, uglavnom znam koje su mi karakteristike proizvoda bitne, ali uvijek "pobijedi" onaj proizvod koji i pored tih karakteristika nudi i dodatne. Isto to podrazumijevaju i usluge. Karakteristike proizvoda(usluga) ću u daljem tekstu predstavljati kao dimenzije kvaliteta a ima ih osam.

1. Performanse su glavne karakteristike proizvoda/usluge (brzina automobila, nosivost, lakoća sa kojom se nose kontaktna sočiva).
2. Specijalne karakteristike su dodatne karakteristike proizvoda (sjedišta sa grijanjem u kolima, boja sočiva).
3. Pouzdanost predstavlja vjerovatnoću da proizvod neće pokazati znake neispravnosti ili otkazati u određenom vremenskom periodu (100.000 km, pet godina).
4. Usaglašenost sa drugim sistemima (sijalica i grlo lampe, u ovom slučaju sijalica se proizvodi po standardima da bi mogla ući u grlo lampe i zasijati).
5. Vijek trajanja (10 godina).
6. Servisiranje podrazumijeva brzinu i lakoću opravke nakon prodaje.
7. Estetske karakteristike podrazumijevaju izgled, osjećaj na dodir, ukus, miris, ugođaj (lijepo aranžirana, topla, ukusna i mirisna porcija hrane).
8. Korisnikovo poimanje kvaliteta ili način na koji korisnik doživljava kvalitet. Kompjuter kupujemo radi pomoći pri proračunima, crtanju, radi zabave, pretraživanja interneta, a ne kupujemo oblikovano kućište od plastike silikona i metala. Ova dimenzija u dobroj mjeri obuhvata i nivo opštih i specifičnih znanja i vještina, ali i subjektivno poimanje kvaliteta nastalo kao rezultat imidža, reklame, marke, oblikovano pregledima u časopisima ili katalozima proizvođača. Ponekad, kompjuter je zaista samo ukrasna kutija na stolu nekog direktora, dok je u rukama znalaca alat neslućenih mogućnosti.

Željela bih da shvatite suštinu ovih dimenzija kvaliteta i da budete zahtjevni kada kupujete neki proizvod. Ja sam, vremenom, sve više zahtjevna. Za svoj novac uvijek biram što bolji proizvod, da zadovolji što više pomenutih dimenzija. "Nisam dovoljno bogat da bih kupovao jeftine stvari" je vrlo logična stara engleska izreka, koja se često koristi, a posebno otkad smo preplavljeni robom nižeg kvaliteta.
Ne ustručavajte se vratiti proizvod ukoliko nije ono što vam je bilo predstavljeno prilikom odabira. Reklamacije su dobra stvar, jer se smanjuje broj defektne robe.
Takođe, jako bitno, je da znamo da imamo Zakon o zaštiti potrošača koji nas štiti i jasno govori da je trgovac odgovoran ukoliko je kupljena roba, pravno rečeno, nesaobrazna, odnosno, opšte rečeno, defektna ili na bilo koji način ne odgovara proizvodu koji je prezentovan prilikom kupovine. Reklamacijom pomažemo sebi, ali i trgovcu kako bi više obratio pažnju na proizvođača (i distributera-ukoliko je oštećena prilikom transporta) robe.
Dok god ne reklamiramo oštećenu robu, ni trgovci neće znati zašto im se kupac više ne vraća. Svaki trgovac želi redovnog kupca i novog kupca, a mi želimo kvalitetan proizvod.

Više informacija na sajtu Centra za zaštitu potrošača Crne Gore   http://www.cezap.org/

Sunčan pozdrav.

Definisanje kvaliteta

Kvalitet je vjerovatno jedan od najkontraverznijih pojmova u današnjem biznisu. Može se upotrijebiti u kontekstu pouzdanosti pri upotrebi (npr. da proizvod neće pokazati neispravnosti u određenom vremenskom periodu - kompjuter), ponekad označava ono što je izrađeno od posebnih materijala (zubi od porcelana), obrađeno na poseban način, uz visok stepen pažnje i uložen napor. Vrlo često, u marketinške svrhe, pojam kvaliteta dovodi se u vezu sa sofisticiranošću, elegancijom, ponekad luksizom. Bez obzira na nedoumicu sa kojom se srećemo pri pokušaju definisanja kvaliteta jedno je tačno; kvalitet je relativna stvar.

Vrlo ilustrativan, mada drastičan primjer, sam pomenula u prošlom postu, a to je proizvodnja oružja. Koliko god ono izgledalo "kvalitetno" onima koji ga sa ponosom koriste, složićemo se da to niukom slučaju ne važi za razumne ljude svijeta, pogotovu ne za one protiv kojih se to oružje koristi.

Sljedeći primjer je mnogo ljepši. Sjetimo se dana kada smo nasljeđivali obuću starije braće. Njima su kupovane nove cipele, koje su za njih nesumnjivo predstavljale "kvalitet". Iako pomalo izguljene, cipele iz kojih su oni "izrastali", za nas koji možda nismo pošli ni u školu, i te kako su predstavljale i nešto više od toga, pogotovu jer su bile naslijeđene od starijeg brata koga smo obožavali.

Pokušaj definisanja kvaliteta predstavlja mali akademski poduhvat. Svaka od dolje navedenih definicija kvaliteta, smisaona je u kontekstu u kome je nastala. Da bi se olakšalo definisanje kvaliteta, formulisani su posebni kriterijumi i to:

Subjektivni kriterijum počiva na ideji da je kvalitet sinonim za superiornost ili izvrsnost, tj. onaj koji seže iznad uobičajenog nivoa). Na subjektivnom poimanju kvaliteta zasniva se ideja o građenju imidža pojedinih proizvoda i firmi, koju su umjeli da iskoriste i proizvođači kao što su Apple, Alfa Romeo, Hilton hoteli itd.
Kriterijum zasnovan na proizvodu/usluzi tretira kvalitet kao funkciju specifičnih, mjerljivih parametara i razlike u kvalitetu pripisuje razlici u kvantitetu neke od karakteristika proizvoda. (velika količina neukusne i nezdrave hrane na tanjiru - niukom slučaju nisu željene karakteristike od strane korisnika).
Kriterijum zasnovan na zahtjevima korisnika se zasniva na pretpostavci da je kvalitet ono što korisnici žele. Ova definicija kaže da kvalitet predstavlja svrsishodnost. Tako su i čamac na vesla i gliser svrsishodni svojoj osnovnoj namjeni; transportu na vodi. Ukoliko je prioritet rekreacija, čamac na vesla će biti sredstvo za zadovoljenje potreba korisnika, dok u slučaju želje za brzom vožnjom gliser će nesumnjivo zadobiti naklonost korisnika.
Kriterijum na bazi vrijednosti veza svrsishodnosti ili nivoa zadovoljstva proizvodom i cijene predstavlja osnovu ovoga kriterijuma. Kvalitetnim proizvodom se smatra onaj koji je u najmanju ruku isto toliko upotrebljiv kao i konkurentski proizvod, a prodaje se po nižoj cijeni.
Proizvodni kriterijum (uslužni kriterujum) pod kvalitetom se podrazumijeva postizanje specificiranih parametara. Za datu veličinu, pod specifikacijom podrazumijevamo par ciljna vrijednost - pripadajuća tolerancija, određen od strane projektanta proizvoda/usluge. Ovo znači da po redu vožnje voz pristiže u 7h, uz moguće zakašnjenje od 15 min. Ciljna vrijednost je 7h, a tolerancija 15 min.

Pojedini autori ilustruju navedene kriterijume svojim definicijama, a neke od njih su:

"Kvalitet je svrsishodnost"  Joseph Juran
"Zadovoljstvo korisnika ste postigli onda kada vam se vraćaju korisnici, a ne proizvodi"  Stanley Marcus
"Kvalitet predstavlja stepen izvrsnosti, uz prihvatljivu cijenu, kontrolisana odstupanja i prihvatljive troškove"  Robert Broh

"Kvalitet je ono što se traži"  Marija Lazarević :) 

Srdačan pozdrav.

Istorijski osvrt razvoja svijesti o kvalitetu

U današnjem postu ću predstaviti razvoj svijesti o kvalitetu od daleke prošlosti do danas. Činjenica je da se čovječanstvo odvajkada suočavalo sa problemom kvaliteta.
Detalji egipatskog zidnog slikarstva i zapanjujuća preciznost sa kojom su klesani komadi kamena za piramide pokazuju da su postojala mjerenja i kontrolisanja zarad kvaliteta.
Primitivni sakupljači hrane su se suočavali sa dilemom da li je voće na koje su nailazili za jelo ili je bilo otrovno.
Prvi lovci su morali odabrati drvo najboljih karakteristika za svoje lukove i strijele.
Preci su nam ostavili svoja, nekad skupo plaćena, iskustva, neprekidno podižući nivo postojećeg znanja i vještina.

Interesantan dio istorijskog osvrta vezan je za seosku pijacu i pojavu većeg broja zanatlija različitih profila i stvaranja konkurentnosti za vrijeme pijačnih dana. Tih dana proizvođači i kupci nalazili su se licem u lice, nad robom namijenjenoj prodaji. Roba se uglavnom sastojala od proizvoda prirode ili proizvoda načinjenih od prirodnih materijala. Snadbjevači i kupci su, usljed dugotrajnog korišćenja robe, bili njeni dobri poznavaoci, tako da su o njenom kvalitetu mogli da sude bez nekih posebnih tehničkih pomagala, uglavnom koristeći sopstvena čula.
Obzirom da su se seoske sudije zbog nezahvalnosti uloge trudile da izbjegnu arbitriranje između prodavaca i kupaca, to je natjeralo kupce na povećanu budnost, kao način zaštite sopstvenih interesa, odnosno načina da se izbjegne kupovina robe lošeg kvaliteta. Prodavac je bio onaj koji iznosi robu na pijacu, a kupac je bio taj koji je brinuo o kvalitetu. Ovakva podjela uloga poznata je pod nazivom doktrine "kupci,oprez!". Kupci su tako naučili da koriste sopstvene metode kontrolisanja i ispitivanja. Oni bi pažljivo pregledali tkaninu, mirisali meso i ribu, okretali i kuckali lubenicu, probali grožđe. Ishod kupovine bi zavisio od njihove sposobnosti i pažnje. Ova doktrina ima i danas svoje mjesto u sličnom okruženju - seoskim i buvljim pijacama, a nerijetko i na pijacama automobila.
Kontrolisanjem robe su se u to vrijeme bavili i proizvođač i kupac. Proizvošač je to činio u toku proizvodnje i po njenom završetku, kontrolišući gotov proizvod. Ukoliko bi proizvod bio defektan, proizvođač je više volio da taj defekt otkrije sam, nego da to učini kupac na pijaci ili kasnije pri upotrebi, konzumaciji.


Značajan faktor u nastupu na seoskoj pijaci je suživot zainteresovanih strana u datom selu. Proizvođač i kupac su živjeli, ako ne u istom, onda u susjednim selima. Svaki pojedinac je bio pod lupom ostalih seljana, a takođe se morao povinovati normama ponašanja date sredine. Za zanatliju je, stoga, ulog bio vrlo visok. Njegov status i opstanak, a time i njegova porodica, zavisili su od reputacije koju je uživao u datoj sredini. Ovakve okolnosti uslovile su da ugled zanatlija postane itekako značajan garant visokog nivoa kvaliteta.

Sela su izrasla u varošice i gradove, a bolja sredstva transporta otvorila su mogućnost međuregionalne trgovine. U novonastalim okolnostima proizvođači i kupci se nisu sretali licem u lice na seoskim pijacama. Proizvodi su nastajali u lancu snadbjevača i proizvođača. Trgovci, često više njih, su bili posrednici između proizvođača i kupaca. Ovakav scenario narušio je odnose koji su bili svojstveni seoskoj pijaci, tako da se pojavila potreba za novim sredstvima obezbjeđenja kvaliteta. Jedno takvo sredstvo bila je garancija kvaliteta.

Sredinom XVIII vijeka pojavljuje se ideja o mogućoj zamjeni djelova, najprije u proizvodnji satova, a onda i u proizvodnji pušaka. Od tada je iskorak načinjen u oblasti tehnologije, a i kvaliteta u vojnoj industriji.
Koncept međusobne zamjenljivosti djelova predstavljao je prekretnicu u načinu razmišljanja, a po mnogima i uvod u industrijsku revoluciju.
Pojava prvih preduzeća i specijalista za pojedine probleme proizvodnje – materijali, procesi izrade, prodaja.

XX vijek - I i II svjetski ratovi uslovljavaju potrebu za masovnom potrošnjom i proizvodnjom dobara. 
Razvoj vrlo strogih vojnih standarda kvaliteta.
Široka upotreba dovodi do problema u određivanju potreba korisnika – pojava marketinga. Problem usaglašenosti kvaliteta u masovnoj proizvodnji. 
Razvoj nauke i tehnologije (transportna sredstva, automatizacija proizvodnje, informacione tehnologije itd.). 
Razvoj nauke o kvalitetu – planovi prijema isporuka, statistička kontrola procesa, pouzdanost, itd. 
Razvoj uslužnog sektora , briga za čovjekovo zdravlje i životnu sredinu.
Razvoj državnih regulativa i pokreti za zaštitu potrošača.

Zemlje koje su se najviše kroz istoriju razvijale kada je u pitanju kvalitet su Japan i Amerika. Među njima je dugo postojao konkurentni jaz, ali se vremenom smanjivao. Amerika je postajala konkurentnija u mnogim oblastima, ali i dalje postoje oblasti u kojima su Japanci, zahvaljujući sopstvenom poimanju kvaliteta, ostali neprikosnoveni. 
Podršku razvoju svijesti o kvalitetu davala je i zvanična regulativa, a i medija. Potrošači/kupci/korisnici su postajali sve kritičniji, probirljiviji birajući robu/usluge na osnovu njihove totalne vrijednosti : kvaliteta, cijene i svrsishodnosti. Regulativa američke vlade o bezbjednosti, mogućnosti i uspješnosti reklamacija potpuno je preokrenula javno mnjenje; od tada, praksa "kupci/korisnici, oprez!" promijenjena je u "proizvođači,oprez!". Novo shvatanje kvaliteta unijelo je značajne promjene ne samo u poslovanje proizvodnih, već i uslužnih, pa i vladinih organizacija. Najveće američke kompanije Ford Motor Cpmpany, General Motors, Xerox i druge, u potpunosti su promijenili svoje shvatanje kvaliteta, a pojam izvrsnosti postao im je vodilja.

Razvoj svijesti je kontinuiran proces, pa danas, u naprednijim zemljama, menadžment kvalitetom postaje poluga konkurentnog poslovanja u svim djelatnostima.

Unapređivanje kvaliteta se radi kada stvari idu dobro, a ne onda kada krenu nagore. (Xerox)

Lijep pozdrav.